Učimo medicinu - Znanje koje pomaže, život koji se voli!

 Alergije su vrlo česta patologija u svakodnevnoj kliničkoj praksi. Kada kažemo "ima alergiju", obično niko od nas ne misli da se radi o ozbiljnoj i teškoj bolesti. Međutim, mnogi od nas, uključujući naše najbliže okruženje zapravo ne shvataju koliko alergije pacijentu mogu narušiti kvalitet života. Postoje medicinska istraživanja koja su utvrdila da osnovci koji imaju alergijski rinitis imaju daleko lošiju koncentraciju i uspjeh u školi. Tako da alergije zapravo nsu uopšte mali problem.  Za tretman alergija postoje mnogobrojni konvencionalni lijekovi, ali mnogi pacijenti nam vrlo često postavljaju pitanje: "Da li je moguće ublažiti alergije na prirodan način?" Prirodne metode imaju svoje mjesto, ali je ipak potrebno redovn koristiti lijekove koje indicira alergolog.  U nastavku donosimo neke provjerene prirodne metode koje mogu pomoći pacijentu.  Prirodni lijekovi za alergije: Kako ublažiti simptome na prirodan i siguran način Alergije su jedan od najčešćih zdravst...

  Literatura je jedno, pacijent nešto sasvim drugo. Gdje se susreću medicina iz knjige i kliničko iskustvo? U medicini postoji jedna prilično nezgodna činjenica, a to je da pacijenti vrlo rijetko pročitaju udžbenik prije nego što se razbole. Zato se, valjda, i ne ponašaju uvijek onako kako u knjizi piše da bi trebalo. Simptomi nisu uvijek tipični. Laboratorijski nalazi ponekad zbunjuju i najpametnije. Radiološki nalaz može izgledati dramatično kod čovjeka koji mirno sjedi i razgovara s vama, dok drugi pacijent pred vama očigledno nije dobro i urusava se iz minute u minutu, a njegovi nalazi još uvijek izgledaju gotovo savrseno. I upravo negdje između tih krajnosti počinje prava medicina. Medicina zasnovana na dokazima je temelj Savremena medicina zapamtite, ne može i ne smije počivati samo na ličnom iskustvu. Danas imamo kliničke studije, sistematske preglede, metaanalize, smjernice i preporuke stručnih društava. One nam pomažu da odluke ne donosimo prema principu dugogodisnje praks...

Dobijete laboratorijski nalaz, pogledate rezultate i ugledate povišen D-dimer . Ako ste ikada čuli da se D-dimer određuje kod sumnje na trombozu ili plućnu emboliju, prva reakcija može biti strah. Ali najvažnije je odmah reći: Povišen D-dimer ne znači automatski da imate trombozu ili plućnu emboliju. D-dimer je veoma koristan laboratorijski test, ali njegova prava vrijednost nije u tome da sam postavi dijagnozu. Rezultat se uvijek mora tumačiti zajedno sa simptomima, pregledom, godinama pacijenta, faktorima rizika i, kada je potrebno, dodatnim dijagnostičkim metodama. Šta je zapravo D-dimer? Kada se u organizmu stvori krvni ugrušak, aktivira se sistem koagulacije i nastaje fibrin koji učestvuje u stabilizaciji ugruška. Organizam istovremeno pokušava razgraditi taj fibrin. D-dimer je jedan od produkata njegove razgradnje. Zato povećana koncentracija D-dimera govori da se u organizmu odvijaju procesi stvaranja i razgradnje fibrina. Međutim, to nam još uvijek ne govori zbog čega se ti p...