O nama

on

Učimo medicinu je edukativni portal posvećen medicinskom obrazovanju, zdravlju i promociji naučno zasnovanih informacija.


Cilj ovog bloga je pružiti čitateljima jasne, provjerene i razumljive informacije iz oblasti medicine, uključujući interne bolesti, kardiologiju, pulmologiju i druge grane zdravstvene nauke.


Sadržaj je namijenjen studentima medicine, zdravstvenim radnicima, kao i svim osobama koje žele proširiti svoje znanje o zdravlju i bolestima.


Napomena: Informacije objavljene na ovoj stranici služe isključivo u edukativne svrhe i ne mogu zamijeniti profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili liječenje.




Autor(i):

[Jasmina B]

Doktor medicinskih nauka, speecijalista interne medicine sa vise od 20 godina kliničkog iskustva .

Comments

Post a Comment

Zanimljive teme

Image

Klinički kutak: Pristup pacijetu sa hemoptizama

 Hemoptiza (iskašljavanje krvi iz donjih disajnih puteva) predstavlja potencijalno životno ugrožavajuće stanje koje zahtijeva brz, sistematičan i multidisciplinaran pristup. Raspon uzroka varira od benignih i samoograničavajućih stanja do ozbiljnih bolesti poput maligniteta ili masivnih plućnih krvarenja. Klinički pristup pacijentu sa hemoptizom mora obuhvatiti inicijalnu procjenu vitalnih funkcija, identifikaciju izvora krvarenja, procjenu težine i hitnosti, te etiološku dijagnostiku i terapijsko zbrinjavanje. Definicija i klasifikacija hemoptize Hemoptiza se definiše kao iskašljavanje krvi porijeklom iz traheobronhalnog stabla ili plućnog parenhima. Važno je razlikovati hemoptizu od pseudohemoptize (krv iz gornjih disajnih puteva) i hematemeze (krv iz gastrointestinalnog trakta). Prema količini iskašljane krvi, hemoptiza se klasifikuje na: Blagu hemoptizu (<30 ml/dan) Umjerenu hemoptizu (30–200 ml/dan) Masivnu hemoptizu (>200–600 ml/dan ili bilo koja količina koja ugroža...
Image

Lako je biti profesor na tudji račun

 Postoji posebna vrsta akademske „genijalnosti“ koja ne počiva na idejama, radu ni naučnoj radoznalosti, već na logistici. Ta logistika se sastoji od mladih ljekara, specijalizanata, asistenata, članova porodice i kordona sluga. Takvi profesori ne grade karijeru na znanju. Oni je grade na tuđem vremenu. Naravno, ne govorim o pravim profesorima, onima koji su istinski mentori, koji znaju stati iza svojih saradnika, koji potpisuju rad tek kada su ga zaista stvarali zajedno. To je danas rijetkost. Ovdje je riječ o onoj drugoj kategoriji, tzv. akademskim sultanima. Naučni rad je postao porodična manufaktura. U toj strukturi sve funkcioniše savršeno hijerarhijski. Mladi ljekar skuplja podatke, piše rad, prevodi, sređuje reference, odgovara recenzentima. Profesor daje naslov. I naravno svoje ime na prvom mjestu. U idealnom scenariju, član porodice „slučajno“ postaje koautor. Supruga statističar bez statistike, sin saradnik bez prisustva, rođak uključen u projekat koji nikad nije vidio. P...
Image

Dežurstvo u tri ujutro: Osmijeh koji krije hiljadu neizgovorenih riječi

Umor poslije dežurstva ne treba skrivati. Nije to običan umor koji se riješi jednom kafom, jednim slobodnim danom ili dužim spavanjem tokom vikenda. To je umor koji se godinama taloži poput slojeva sedimentnih stijena. Nekada se pitam koliko dugo ćemo biti stijene? Svako dežurstvo ostavi po jedan nevidljivi trag. Negdje novu boru oko očiju. Negdje pokoji sijedi pramen. Negdje početak aterosklerotskog plaka koji će se jednog dana pojaviti na ultrazvuku kao neželjeni suvenir profesionalnog života. Pitam se da li smo ispravno odabrali? Najviše tragova ipak ostane na duši. Tamo se ne pišu bilješke. Tamo se pišu romani. Uglavnom drame. Često tragedije. I vrlo rijetko poneka komedija.  Ljudi često vide zdravstvenog radnika kada ulazi na posao. Vide ga kroz hrpu para, kroz plave koverte. Vide ga u urednoj uniformi, sa osmijehom i prividnom energijom. Ne vide ga kada izlazi nakon dvadeset četiri sata rada. Kao zombi. Ne vide kako sjedi u automobilu nekoliko minuta prije nego što krene kući...